Samojed (SAMOIEDSKAIA SABAKA)

Samojed
STANDARD: FCI -212/17.11.1977

SAMOYED (SAMOIEDSKAIA SABAKA)

ZEMLJA PORIJEKLA: SJEVERNA RUSIJA I SIBIR

PATRONAZA: NORDIJSKE ZEMLJE

NAMJENA: VUCNI I PAS ZA PRATNJU

KLASIFIKACIJA

GRUPA- V- SPICEVI I PRIMITIVNE (PRATIPSKE) PASMINE

ODJELJAK - 1- NORDIJSKI VUCNI PSI

BEZ RADNOG ISPITA


KARAKTERISTIKE

Samojed je inteligentan, aktivan, prepun energije, ali iznad svega pokazuje privrzenost prema ljudima.


OPCI IZGLED:

Srednje velicine, elegantan, bijeli Articki spitz. Izgledom odrazava moc, izdrzljivost, sarm, ponos i samopouzdanje. Izraz, tkz. «Samojed-osmijeh» je nastao kombinacijom oblika i pozicije ociju te lagano zakrivljenih kuteva usana. Pol psa mora biti jasno prepoznatljiv.


VAZNE PROPORCIJE:

Duzina tijela je cca 5% veca nego visina u grebenu. Dubina tijela je neznatno manja nego polovina visine u grebenu. Njuska je otprilike duzine lobanje.


PONASANJE I TEMPERAMENT

Prijateljski,otvoreni, zivahni i budni. Slab instinkt za lovom. Nikada sramezljivi niti agresivni. Vrlo socijalizirani i ne mogu se koristiti kao psi cuvari.


GLAVA:

Mocna i klinastog oblika.

CARNIAL REGIJA:

Gledajuci sprijeda i i iz profila, samo lagano konveksna. Najsira izmedju usiju.

STOP:

Jasno definiran, ali ne previse izrazen.


REGIJA LICA:
Nos: Dobro razvijen, pozeljno crn. Tijekom nekih perioda u godini pigment nosa moze izblijediti u tkz.»snijezni nos», ipak na krajevima nosa mora uvijek biti tamnog pigmenta.
Njuska: Jaka i duboka, priblizne duzine kao i lubanja, postepeno se spusta ka nosu, niti spustena niti jaka I cetvrtasta. Nosni most je ravan.
Usne: Usne su cvrste, crno pigmentirane i pune. Kutevi usana lagano zakrivljeni formirajuci karakteristicni «samojed osmijeh».
Celjust/zubi/ugriz: Regularni i kompletni skarasti ugriz. Zubi i celjust su snazni.
Oci: Tamno smedje boje, dobro usadjene u ocne duplje, sire postavljene, ponesto nakosene i bademastog oblika. Izraz ociju je «nasmijesen», ljubazan, inteligentan i odrazava budnost. Ocni kapci su crne boje.
Usi: Podignute, poprilicno male, debele, trokutaste i lagano zaobljene na vrhu. Moraju biti pokretne, visoko postavljene, te radi siroke lobanje poprilicno razdovjene.

VRAT: Snazan, srednje duzine i nosen ponosno.


TIJELO: Duzina tijela neznatno veca od visine u grebenu, duboko i kompaktno ali pokretljivo.
Greben: Jasno definiran.
Ledja: Srednje duzine, misicava I ravna, kod zenki nesto duza nego kod muzjaka.
Slabine: Kratke, vrlo jake I definirane.
Sapi: Pune, jake, misicave I lagano se spustaju.
Grudni kos: Sirok, dubok I dugacak, dopire gotovo do laktova. Rebra su elasticna.
Linija trbuha:: Lagano zaobljena prema gore.
REP: Visoko postavljen. Kada je pas u kretanju ili u budnosti rep je savijen od korijena prema naprijed preko ledja ili sa strane, ali moze biti objesen kada se pas odmara tada dopire do skocnog zgloba.


LIMBS:

Prednje noge:
Opci izgled: Dobro postavljene I misicave sa jakim kostima. Gledajuci sprijeda ravne I paralelne.
Ramena: Duga, kompaktna I lagano se spustaju.
Nadlaktica: Pod kutem I blizu tijela. Priblizno duzine kao I ramena.
Lakat: Postavljen blizu tijela.
Carpus (prednje saplje): Snazno ali pokretljivo.
Pastern (prednje dosaplje): Lagano zaobljeno
Sape: Ovalne, sa dugackim prstima, fleksibilne I posatvljene prema naprijed. Prsti pod lukom I ne previse zbijeni. Elasticne jagodice.

Zadnje noge:
Opci izgled: Gledajuci odostraga, ravne I paralelne sa vrlo jakim misicima.
Butina: Srednje duzine, poprilicno siroka I misicava.
Koljeno: Pod dobrim kutem.
Skocni zglob: Poprilicno nisko postavljen I pod dobrim kutem.
Metatarsa (zadnje dosaplje): Kratko, snazno, uspravno I paralelno.
Sape: Kao I kod prednjih sapa. Peti prst bi trebao biti uklonjen.


KRETANJE: Snazno, slobodno I ne umorno sa dugim korakom. Dobar iskorak na prednjim nogama I sa snaznim odguravanjem straznjih nogu.


KRZNO:

Dlaka; bogata,debela, fleksibilna, cvrsto polarno krzno. Samojed je pas sa dvostrukom dlakom, kratkom, mekanom I dense pod dlakom I duzom, otpornijom I duzom vanjskom dlakom. Dlaka bi trebala formirati ogrlicu oko vrata I ramena uokvirujuci glavu, posebno kod muzjaka. Na glavi I prednjoj strani nogu, dlaka je kratka I mekana, na vanjskom dijelu usiju kratka , uspravna i mekana,. Unutrasnjost uha je dobro odlakana. Na straznjoj strani nogu dlaka formira “hlace”. Izmedju prstiju raste zastitna dlaka. Rep je bogato pokriven dlakom. Dlaka zenki je cesto kraca I mekse teksture nego kod muzjaka. Pravlina tekstura dlake treba imati srebrensati odsjaj.

Boja: cisto bijela, krem ili bijela sa biskvitnom. (Osnovna boja treba biti bijela sa par biskvitnih mrlja). Ne smije biti svijetlo smedje.
Velicina: Visina u grebenu: idelana visina za muzjake je 57cm sa tolerancijom od +/-3, a za zenke 53cm sa tolerancijom +/-3cm.

Mane: Svako odstupanje od gore navedenih znacajki treba biti razmatrano kao mana koja se prema njenoj ozbiljnosti proporcionalno uzima u obzir.
• Vidljivi nedostatci u strukturi
• Lagane kosti
• Muzjaci koji ne izgledaju kao muzjaci I zenke koje ne izgledaju kao zenke
• Pincer ugriz
• Zute oci
• Mekane usi
• Bacvasti dio oko rebara
• Duplo savijen rep
• Slab na nogama
• Jako krivih nogu ili kravljeg stava
• Valovita ili kratka dlaka na cijelom tijelu, duga, mekana ili dlaka koja visi prema dolje
• Neprijateljsko raspolozenje,


Ozbiljne mane:

• Jasno vidljiva ne pigmentirana mjesta na kapcima ili na usnama


Eliminirajuce mane:

• Plave oci ili oci razlicite boje
• Predgiz ili podgriz
• Ne podignute usi
• Boja krzna razlicita od one dozvoljene standardom
• Stidljivost ili agresivan stav.

1. Kratka povijest vrste:
Ovi sjeverni psi bili su temelj za nekoliko pasmina koje su se kasnije razvile u Europi. Neki su zadržali pastirski karakter, a drugi su se prilagodili za vuču saonica. Drevno nomadsko pleme centralnog dijela sjevernog Sibira - Samojedi oduvijek su se oslanjali na svoje pse. Ovaj pas nikada nije postao lovac, ali se zato ubrzo prilagodio za vuču, postao čuvar i vjerni suputnik. Samojed nije tipičan pas čuvar, on jednostavno veselo najavi dolazak svakog gosta. Samojedi su bili jedinstveni među eskimskim plemenima po osobnom i radnom kontaktu sa psima. Često su članovi obitelji uzimali pse da s njima spavaju u velikim šatorima od sobove kože pod pokrivačima od topla sobova krzna jer su ih psi dodatno utopljavali. Djeci su dopuštali da se igraju sa štencima, a ako su kuje iz nekog razloga bile nesposobne ili nepodobne za dojenje, žene su osobno hranile i podizale mladunčad. Ta činjenica najbolje pokazuje koliko je pleme Samojeda cijenilo i ustrajno socijaliziralo svoje pse.
Prvi europski istraživači tog područja opisivali su dugodlake bijele, crne i crno-bijele pse. Pustolov Took napisao je 1779. godine da Samojedi "upotrebljavaju svoje pse za vuču saonica .... i da nose odjeću od čupavog psećeg krzna". Trgovci krznom koji su putovali u Sibir radi samurovine doveli su u Englesku prve primjerke te pasmine. Godine 1889. Ernest Kilburn-Scott doveo je kući jednog psa, a on i njegova žena postali su veliki obožavatelji i uzgajivači pasa samojeda.
U svoju prvu polarnu ekspediciju 1890. godine Fridtjof Nansen poveo je bijele i crno-bijele samojede. Kuja imenom "Etah" predvodila je zapregu norveškog istraživača Roalda Amundsena na njegovoj prvoj ekspediciji na Južni pol 1911. godine. Pasmina je rano ustanovljena i u Australiji, ubrzo nakon što je Scott poveo samojede u drugom pokušaju osvajanja Južnog pola.
Samo 12 pasa te pasmine dobilo je priznanje za utemeljenje pasmine samojeda kakve danas imamo. Većinu su doveli istraživači i engleski uzgajivači koji su putovali u te daleke krajeve.
Iz davne prošlosti potječe čak i legenda o toj pasmini. Postoji legenda da su Samojedi, pleme koje je nekada naseljavalo centralnu Aziju, živjeli sa svojim psima još i prije nego što su napustili svoju postojbinu. Legenda govori o pustinjskim ljudima koji su prije više od 35000 godina, bježeći od neprijatelja prema sjeveru kroz Mongoliju, došli do ledom okovanog Arktika. Legenda dalje priča o psima krem boje, čije je krzno izblijedjelo na arktičkom suncu kada su jednom zauvijek napustili pustinju, poprimivši srebrni odsjaj teritorija okovanog ledom koji su naselili.


2. Opsti izgled:.
Samojed je pas srednje velicine, elegantan. Dojmljivom i raskošnom nastupu značajno pridonosi to što je samojed snažan, aktivan, graciozan pas s nevjerojatnom izdržljivošću. On je srednje velik pas s bogatim krznenim ogrtačem i karakterističnom grivom. Prvo što se uočava na glavi samojeda jesu njegove tamnosmeđe, tople i vesele oči, crni nos i uši koje su uspravne, trokutaste, zaobljene na vrhovima, relativno male i potpuno prekrivene dlakom. Tipičan rep je bogato odlakan, nošen savijeno prema naprijed preko leđa ili uz bok. Njegov izgled odaje moc, snagu, sarm, ponos I samopouzdanje. Izraz tkz. “Samojed osmijeh” je dobiven kombinacijom oblika I polozaja ociju, te lagano zaobljenih / podignutih kuteva usana. Idealna visina za muzjake je od 55-61 cm, a za zenke 49-56 cm.



2. a. TEMPERAMENT:

Oni nisu agresivni psi, a to možemo uvelike zahvaliti istoimenom plemenu koje je, zbog zajedničkog suživota, bilo koji oblik agresivnosti prema ljudima ili drugim psima kažnjavalo smrću. Višestoljetnim bliskim i neprekidnim kontaktom čovjeka i psa razvila se pasmina koja je radila ukorak s njim, odmarala se u toplini njegova doma, žestoko se borila uz njega u životnim bitkama, radeći marljivo i ustrajno imala je samo jednu želju - da ugodi čovjeku. Ali samojed nikad nije postao ponizan pas. On je veliki veseljak, koji je zadržao mnoge nonšalantne osobine svojih primitivnih predaka.
Danas su prihvaćeni kao prekrasni i izrazito ljupki psi za društvo. Sa zadovoljstvom prihvaćaju svaki zadatak ili igru s bezbrižnim izrazom lica i uz tipičnu radosnu opuštenost. Smiješak samojeda je zaštitni znak pasmine i njegove vesele osobnosti

Samojedi su prijateljski raspolozeni I prema ljudima I prema ostalim psima. Njihova priroda je orijentirana prema “coporu” sto znaci da se bolje snalaze ukljuceni u aktivnosti obitelji (copora- sa njihove tocke gledista) negoli vani prepusteni sami sebi.
Kao naslijedje njihovih sjevernih predaka, uzivaju u provodjenju odredjenog vremena vani, posebno za hladnog vremena, ali njihovo mjesto treba biti uz ostatak “copora”.
Samojedi su vrlo intelligentni, mogu biti jako tvrdoglavi I lako im postaje dosadno. Sve su to odlike koje dijele sa drugim polarnim psima kao sto su Sibirski Husky ili Malamut. Njihova snaga I brzina moze biti iznenadjujuca za nekoga tko je upoznao pahuljastog, bijelog Samojeda tijekom “mirnog” perida.
Inteligencija I jaka neovisna priroda predstavlja izazov za dresuru, npr. vecina vrsta pasa uci za svog gospodara, dok Samojed vjezba sa svojim gospodarom ili uopce ne vjezba. Vrlo brzo uce, ali je potrebno odrzavati njihovu paznju I izbjegavati da ucenje postane dosadno I monotono.

Samojedi su najsretniji kada dijele aktivnosti sa obitelji. Najbolji aranzman bi bio onaj u kojem pas moze po svojoj slobodnoj volji ulaziti I izlaziti iz kuce kroz pseca vrata. Samojedi su , osim povremene invazije dlaka u periodima linjanja, izvanredni kucni psi, izuzetno cisti I iznenadjujuce tihi. Sigurni su na nogama I dobro se snalaze medju namjestajem. Obicno izaberu svoje mjesti I tamo ostanu satima. Buduci da je Samojed articki pas, moze ostati I vani za vrijeme zime. Vazno je da ima obezbijedjeno skloniste od vremenskih neopogoda tj. dobru izoliranu kucicu sa “krevetom” .


2b. Tijelo
Tijelo samojeda mora biti cvrsto, jako I misicavo, kvadraticno I skladno. Kosti su masivne I teske, odgovaraju velicini psa, ali ne toliko masivne da ga ometaju u najvecim odlikama: brzini, hitrini, okretnosti I skocnosti. Kosti moraju biti proporcionalne velicini psa. Nikako ne smije biti nespretan, trom ili nezgrapan pas, vec pas jasnih kontura. Duzina tijela treba biti 5% veca nego visina u grebenu. Zenke su u prosjeku duze od muzjaka i to u svom zadnjem dijelu tijela. Kratko tijelo je specificnog izgleda I manifestira se naborima na ramenom ili vratnom dijelu tijela. Predugacko tijelo se manifestira sedlastim, povijenim ledjima I opustenim trbuhom.
Grudni kos treba biti dubok I snazan, rebra pravilno rasporedjena u blagom luku (nikako nalik bacvi), ne smiju se vidjeti ispod dlake, vec se moraju napipati prstima. Rebra moraju biti dosta pokretna I elasticna, te cine funkcionalni spoj izmedju prednjeg I zadnjeg dijela psa, a ujedno stite sve unutarnje urgane, smjestene u dubini grudnog kosa. Rebra daju slobodu prednjim udovima koji su ravni I pokretni. U cjelini gledano, spoj grudnog kosa I vratnog dijela mora biti jak I izuzetno cvrst da bi davao stabilnost prednjim udovima. Prednji udovi su elasticni kako bi mogli amortizirati potisak od strane zadnjih udova. Prednje noge moraju biti paralelne prema podlozi, jakih I ravnih kostiju, a svakako dobro prekrivene gustom dlakom. Zadnji udovi su najjaci dio tijela. Misicavi, snazni, elasticni zadnji udovi vrse snazan potisak I inicijator su brzih I elasticnih pokreta. Zadnji udovi su dosta kruci od prednjih, ali sa jacim zglobovima I kostima. Gledano odostraga, zadnje noge moraju biti ravne I paralelne.
Kravlji stav je mana koja se kaznjava pri ocjenjivanju.
Trbuh je zategnut- nikako opusten, pun uzduznih misica. Ne smije visiti I mora odavati utisak skoro ravne crte. Ledja moraju biti ravna I misicava. Muzjaci su snazniji I misicaviji od zenki, koje takodjer moraju imati sve karakteristike ali sa umjerenijim temperamentom. Kosti su vece specificne tezine nego kod drugih pasa. Misici I kosti su okruglog oblika I daju oblik cijelom tijelu.
Rep: Rep ima vrlo vazan utjecaj na opci izgled psa. On treba biti povijen na ledjima I opusten samo kada se pas odmara. Rep nosi hrskavicna, jaka kost koja se nastavlja iz kicmenog stuba. Rep mora biti bogato odlakan, a dlake su obicno dugacke, ostre I uvijek ravne. Dlaka cist I pocesljana. U engleskom standardu dozvoljen je I dvostruko savijeni rep, dok to u americkom nije dozvoljeno. Rep ne smije biti polozen preko ledja, a niti previsoko nosen. Pre kratke I pre dugacke repove je lako uociti. Duzina repa se mjeri u opustenom stanju I primjeran je ukoliko njegov kraj dopire do ivice zgloba zadnjih udova.
Sape: Siroke , velike, ravne, zecijeg izgleda, ali dosta krupnije. Neznatno razmaknutih prstiju, ali nikako potpuno odvojenih zasvodjenih prstiju. Jastucici na sapama su debeli I mekani. Gusto obrasli dlakom preko I izmedju prstiju tj. jastucica. Krzno na jastucicima stiti ih od hladnih vremenskih utjecaja. Sape trebaju biti elasticne ovalne sa prstima koji opisuju otvoreni luk.
Hod: Kretanje samojeda mora biti slobodno, neusiljeno, elegantno sa hitrim pokretima, pokazujuci svoju snagu I odvaznost. Tromo hodanje, rijetko se srece kod ovog zivahnog psa. Samojed se uglavnom krece brzo I budno dobrim uskladjenim ritmickim korakom. Prednji iskorak mu je dosta meksi I elegantniji od zadnjeg koji sluzi kao snazni inicijator ovakvog kretanja. Ledja ostaju stabilna, ravna I posaojana.
Glava pri ovakvom hodu mora biti uzdignuta toliko da njuska uvijek premasuje zamisljenu vodoravnu crtu koja je u visini zadnjeg grebena tijela, a paralelna prema podlozi. Pognutost glave je mana. Pri hodu rep mora cvrsto stajati povijen na ledjima bez prebacivanja sa jedne na drugu stranu. Psi koji imaju kratke ili preduge ekstremitete imaju u pravilu probleme sa primjernim hodom ili kasom.
Bez obzira sto je samojed vrlo snazne konstitucije, visak kilograma mu nece dobro doci jer onda djeluje trapavo.
2.c. Glava:
Glava mora biti srazmjerna u odnosu na tijelo. Klinastog je oblika, a zamisljeni trokut treba pratiti crtu izmedju usiju do vrha stopa tj. nosne pecurke. Kosti glave idu u sirinu, velike su, zaobljene na svojim krajevima. Njuska je srednje velicine I duzine. Usne samojeda trebaju biti sto tamnijeg pigmenta I sto pribliznije boji nosa, koji isto tako treba biti sto tamniji. Nos moze biti I boje mesa. Usne su na svojim krajevima blago povijene prema gore tako da daju karkteristican I uvijek nasmijan lika samojeda. Usne ne smiju biti opustene I sa njih ne smiju curiti sline, pa cak niti kada su usta otvorena. Usi su trokutaste I na svojim vrhovima gotovo neprimjetno zaobljene. Ne smiju biti siljate, dugacke, niti nalik medvjedjim- prekartke. Moraju biti potpuno obrasle dlakom- izvana I iznutra. Trebaju imati odredjenu cvrstinu, debljinu I moraju biti uspravne. Dugacke su toliko, da kada ih presavijemo prema naprijed vrh dotakne vanjski kut oka.
Crna boja treba imati prioritet na dijelovima glave kao sto su : nos, ivice usana, ocne ivice, te same oci. Najprihvatljivija boja ociju je tamno smedja I sve nijanse smedje. Plave oci su diskvalifikacijske. Celjust je snazna, a zubi skarastog ugriza. Ima 42 zuba.


2.d. Dlaka

Crna boja krzna selekcijom je eliminirana, a čista, blistavo bijela danas je gotovo univerzalna. Dopuštene su još i bijela s kremastom i potpuno kremastom bojom. Vanjska dlaka je gruba i ravna, ne smije biti čupava, svilena ili valovita, a duža je nego u drugih arktičkih pasmina. Unutarnja dlaka tzv. poddlaka je gusta i mekana. Takva struktura dlake daje tom psu maksimalnu zaštitu od vanjskih utjecaja, a zahtijeva minimum brige. Iako bijelo, njegovo krzno uvijek izgleda vrlo čisto, a blato se nakon sušenja jednostavno iščetka. Besprijekorno krzno ima blistav srebrnasti sjaj. Vrlo gusta dvostruka dlaka traži redovito češljanje, posebno u proljeće i ljeti. Mrtva dlaka iz poddlake, ako se ne odstranjuje, može se zamrsiti i izazvati probleme s kožom. Iščešljana dlaka može se sakupljati i kasnije korisno upotrijebiti tako da se isprede u finu vunu.
Za one koje ne odobravaju držanje pasa u stanu samo zato što psi smrde jedan mali podatak - Samojed je vrlo cist I bez mirisa. Cisti se kao macka, cak I kad se uprlja u blatu, samce se ocistiti. Potrebe za kupanjem su minimalne, cesljanje I suho pranje) u vecini slucajeva je dovoljno. Potpuno kupanje nije neophodno vise nego 3-4 puta godisnje, ustvari precesto kupanje moze unistiti sjaj dlake I prirodnu zastitu krzna.
Osim u sezoni linjanja, samojed treba relativno malo odrzavanja, cesljanje 1xdnevno je idealno, ali 2-3 x tjedno je dovoljno. Cesljanje treba biti potpuno- time se podize vanjski sloj dlake, te uklanja sva mrtva podlaka.
Cetka sa iglicama, cekinjasta cetka I po mogucnosti cesalj- grabljice su osnovni alat za odrzavanje dlake.. Nokte je potrebno povremeno skracivati.


NIKADA ne šišati samojeda, a posebno ne ljeti. Nakon sto se podlaka linjanjem prorijedila, vanjsko krzno izolira od vrucine I stiti od sunca. Koza izlozena suncem je veoma osjetljiva, vrlo lako dobiva opekotine, a to moze dovesti do raka koze.


3. KAKO SAMOJED PODNOSI VRUCINU

Kao I svakom drugom psu, da bi izdrzao vrucinu Samojedu je potreban stalni pristup vodi za pice I skloniste od sunca. Ukoliko je pas u kuci, sam ce pronaci svoju hladnu tocku koja ce najvjerojatnije biti na kuhinjskom ili podu kupaone koji je oblozen keramickim plocicama ili linoleumom. Na otvorenom ce pas najvjerojatnije iskopati rupu okrecuci prvi sloj zemlje ispod koje se nalazi vlazni I hladniji sloj. Neki samojedi vole da se njihovoj vodi za pice dodaju kockice leda.
Samojed izgubi puno dlake prije ljeta tj. cim otopli, sto im tadkodjer pomaze da se rashlade. Za vrijeme velikih vrucina treba izbjegavati vjezbanja. Intenzitet vjezbanja treba prilagoditi vremenskim uvjetima, te raditi rano ujutro ili nakon zalaska sunca. Iako su samojedi izvanredno prilagodljive zivotinje, nikada ne bi trebalo preforsirati njihovu sposobnost prilakodjavanja vrucini. Psa se ne smije ostavljati u autu koji se nalazi na direktnoj svjetlosti, cak I kada je otvoren prozor, vrucina koju pas moze nakupiti dovoljna je da izazove toplotni udar.

4. KAKVI SU SA DJECOM:

Radi njegovog njeznog temperamenta, Samojed je jako dobar obiteljski pas. Uziva u drustvu djece, rado se igra sa njima, iako uvijek treba koristiti razum kada se mala djeca igraju sa psima. Samojedi su jaki psi I bez obzira na njeznu prirodu, djeca ne bi trebala biti ostavljena sama I u totalnoj kontroli psa. Opcenito, Samojedi su po prirodi strpljivi psi I toleriraju kada se mala djeca penju po njima I kada ih cupaju, ali radi bezbjednosti I psa I djeteta, njihova igra mora biti pod nadzorom odraslih. Imajuci ove napomene u vidu, te buduci da Samojed voli paznju, dobro odgojena djeca se izvanredno slazu sa socijaliziranim Samojedom.