DOA Paws

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
DOA Paws

Forum ljubitelja zivotinja

Pristupi

Zaboravio sam šifru

Zadnje teme

» Poklanjam prelepe macice
Istorija Canis Familiaris EmptyNed Okt 21, 2012 12:40 pm od AndreaLJ

» 15.09.2012. CAC Turija 16.09.2012. CAC Backa Palanka
Istorija Canis Familiaris EmptyČet Avg 30, 2012 4:21 pm od azbelltas

» DVD O LOVU I LOVNIM PSIMA
Istorija Canis Familiaris EmptyUto Nov 08, 2011 2:36 pm od srpskelegende

» Shar Pei - Sar Pej
Istorija Canis Familiaris EmptyPet Maj 13, 2011 12:09 am od zlata

» Njemacki ovcar
Istorija Canis Familiaris EmptySub Apr 30, 2011 1:30 am od Ghandi_bl

» Imena A - Z
Istorija Canis Familiaris EmptyPet Apr 29, 2011 11:08 am od Ghandi_bl

» Adriatic Cup 2011 - Bar (30.04 - 02.05 '11)
Istorija Canis Familiaris EmptySub Feb 05, 2011 7:27 pm od vajvas

» Plan izlozbi 2011 - Crna Gora
Istorija Canis Familiaris EmptySub Feb 05, 2011 7:23 pm od vajvas

» Njemacki ovcar-Beauty k9 Montenegro
Istorija Canis Familiaris EmptySre Avg 11, 2010 2:25 pm od Nemanja V.

Affiliates


    Istorija Canis Familiaris

    Kamerado
    Kamerado
    Admin
    Admin


    Ženski
    Broj poruka : 185
    Godina : 33
    Lokacija : Niksic - Montenegro
    Datum upisa : 28.11.2008

    Istorija Canis Familiaris Empty Istorija Canis Familiaris

    Počalji od Kamerado Sub Nov 29, 2008 5:16 pm

    DOMAĆI PAS, Canis Familiaris
    Istorija Canis Familiaris Canisf11

    "Da nije pseceg razuma ne bi postojao svet". Tako pise u Vendidadu, najstarijem i najorginalnijem delu Zend - Aveste, jedne od najstarijih knjiga covecanstva. Za prve stepene ljudskog obrazovanja ove reci bile su, a i danas su zlatna istina. Divlji, grub, necivilizovan covek ne moze ni da zamisli sebe bez psa, to isto oseca i covek danasnje civilizacije. Covek i pas se visestruko dopunjuju. Oni su verniji od najboljih drugova. Nijedna zivotinja na svetu nije dostojna tolikog covekovog postovanja, prijateljstva i ljubavi kao pas. On je postao deo samog coveka i neophodan je za njegovo napredovanje i dobro.

    Odakle poticeova za coveka tako vazna zivotinja? To je odavno goruce pitanje naucnih istrazivanja. Na osnovu njih verovatno je da domaci pas ima dva pretka, a to su vuk i sakal. I to ne danasnji vuk i sakal jer su i oni danas evoluirali, njego njihovi preci iz ledenog doba. Probrazaj psa u domacu zivotinju geoloski pada u ledeno doba, ili kulturno istorijski receno, u kameno doba, odnosno nekoliko hiljada godina unazad.

    Nije utvrdjeno kada je izvrseno pripitomljavanje divljeg psa. Predpostavlja se da je to bilo krajem mezolitika - srednjeg kamenog doba. Stariji paleontolozi su mislili da pas potice od neke vrstre divljeg psa (Canus ferus) iz diluvijuma ili samo od sakala (Canis aureus), ili samo od vuka (Canis lupus). Oni su zastupali glediste da je poreklo psa jednorodno - monofileticno. Medjutim, danas je na snazi drugo glediste po kome je poreklo psa polifileticno, tj. da potice od vise divljih rodova slicnih psu.

    Nekada je pored vuka i sakal bio rasprostranjen po celoj srednjoj Evropi. On je imao vise vrsta i podvrsta. Zasad jos ne mozemo da odredimo koja je od ovih formi sakala ili vuka dala poreklo domacem psu i da li je bilo vise formi divljeg psa. Znamo samo da domaci pas vodi poreklo od vuka i sakala ledenog doba. Svi divlji psi koji se grupisu oko lisice ne dolaze u obzir pri ispitivanju porekla domaceg psa. Najstarija do sada poznata preistorijska rasa pasa bila je zivotinja slicna danasnjem spicu zbog cega Keler i Hilchajmer i vezuju poreklo ovog psa za sakala. Posto su ostatke ovog psa nasli u tresetistima blizu ljudskih naselja na kolju, Ritmajer ga je nazvao tresetisni spic. Njegovi najstariji ostaci pripadaju prelazu od od starijeg ka mladjem kamenom dobu. Tada jos nije bilo zemljoradnje i stocarstva. Ljudi tog vremena bili su lovci i ribari, a pas je bio njihova prva pa prema tome i najstarija domaca zivotinja. Znacajno je da se pas u pocetku mladjeg kamenog doba javlja prvo kod ribara na obalama istocnih mora jer su oni bili postojaniji od ostalih lovaca - nomada. Tresetisni pas tada nije pokazivao nista sto bi ukazivalo na njegovu promenljivost. Sredinom mladjeg kamenog doba rasiren je vec po celoj Evropi, ali ni tada jos ne opazamo kod njega nista po cemu bismo naslutili formiranje neke rase. Tek pri kraju mladjeg kamenog doba, za vreme jezerskih naselja na pobodenom kolju, pocinju da se javljaju prve rase. Hilchajmer predpostavlja da prvi tresetisni pas nije bio u pocetku uopste prava domaca zivotinja, da je ziveo samo kao pratilac coveka i da se kao poludivlja zivotinja zadrzavao u njegovoj blizini. Razvoj psa u domacu zivotinju vrsio se tokom mnogo hiljada godina, prvo kroz prelazno stanje poludivljastva, i upravo onda kada covek na stubovima podize svoj dom njegovom zaslugom i pseto kamenog doba postaje domaca zivotinja. Nesumnjivo je medjutim, da covek ranijeg kamenog doba nije mogao biti ravnodusan prema psu. Prema Vilkeu, u naseljima mladjeg kamenog doba, a pojedinacno vec u onima iz starijeg kamenog doba, nalazimo vrlo cesto probusene psece zube koji su ocigledno sluzili hao amajlije. Znaci, pas je morao da bude u izvesnoj vezi i sa relegioznim stavom coveka kamenog doba. Na zemljanom posudju, tog perioda, zaticemo slike pasa na kojima se jasno razaznaje oblik spica. Vilke narocito upozorava, na sahranjivanja pasa koja su vise puta otkrivena u Tiringiji i Ceskoj. Poznato je da je covek sahranjivao samo one zivotinje koje je mnogo cenio ili one koje je drzao za svete. Prema tome, moguce je da je covek iz kamenog doba bas iz religioznih razloga privukao psa uz sebe, pa tako i nas domaci pas, najplemenitija domaca zivotinja, ima kao i macka, poreklo koje mozda prvenstveno treba traziti u emotivnom zivotu coveka kamenog doba. Kao sto je u Evropi prvi pas postao od vrste sakala, izgleda da su u vanevropskim predelima postale druge vrste pasa iz drugih vrsta sakala. Od vuka, medjutim, proizasle su vece rase pasa. Niko, na primer, ne sumnja u sasvim bliske srodnicke veze vuka sa severnim psima koji vuku sanke, kao i u srodnicke veze vuka sa dogama. Tako smo u razvoju pasa dobili vucje i sakalske rase domaceg psa. Obe su opet raznovrsno izukrstane i na taj nacin objasnjavamo vanredno bogatstvo rasa kod pasa. Cistih vucjih i sakalskih rasa jedva da jos ima. Obicno mozemo da kazemo da se kod ove ili one rase pasa nalazi vise vucje ili sakalske krvi. Kao sto smo vec videli vuci i sakali lako se ukrstaju sa odgovarajucim domacim psima. Ovim ukrstanjem dobijamo mesance koji mogu uspesno da se mnoze kako medjusobno, tako i sa drugim domacim psima. To je prema rezultatima nauke o nasledju moguce samo kod sasvim bliskog krvnog srodstva, pa se i sa ove strane povecava veravatnoca da su nasi domaci psi potomci vuka i sakala.

    Od sakala poticu spicevi. Odavde dolazi najranije odomaceni pas Evrope, mocvarni spic (Canis familiaris palustris). Od sakal poticu i svi parija-psi Azije i Afrike.

    Od vukova poticu doge, hrtovi i ovcari. Doge vode poreklo od tibetskog vuka (Canis lupus laniger). Medju njima se istice crna tibetska doga (Canis laniger tibetanus), ove indijske doge ukrstene su sa velikim balkanskim psima, pa su tako nastali cuveni molosi, odavno poznati kao dobri cuvari ljudi i stoke. Molose su odgajivali Molosi, narod ilirskog porekla, tako da su ovi psi po njima dobili ime. Ovo su bili krupni i veoma jaki psi, cupave dlake, crne ili bele boje i uspravnih usiju. Postoji obicaj u Makedoniji i na Kosmetu, da se Šarplanincima podsecaju usi da bi bili ljuci. Ovo je verovatno secanje na stare iscezle molose, koji su bili veoma zle cudi. Predpostavlja se da su ilirski molosi, koje pominju jos stari Grci, praoci Šarplaninaca koji su rasprostranjeni po Makedoniji i Kosmetu. Danas oni sluze kao cuvari bacija i stada jer su veoma ostri psi. Pored Šarplaninaca i svajcarski bernandinci svakako vode poreklo od molosa.

    Ovcarski psi vode poreklo od bronca (Canis matris optimac Jeitteles) koji
    potice od indijskog vuka. Pradomovina im je Iran.

    Hrtovi vode poreklo od etiopskog vuka (Canis lupus simensis). Pored Memfisa (Libija) arheolozi su na zidu pronasli sliku lovackog hrta (Canis simensis sagax).
    Izvod iz knjige Alfreda Brema
    "Zivot zivotinja"

      Sada je Čet Mar 28, 2024 5:55 pm